Prije  100 godina rodio se prof.dr. Stjepan Pulišelić, sveučilišni profesor, čakavski pjesnik ili kako smo ga svi zvali barba Štefe.

Stoga mu  posvećujemo ovu godinu. Sjetit ćemo ga se na Nazorovim danima , a u njegovom rodnom Škripu u okviru Supetarskog ljeta  27. i  28.8. posvećujemo mu Festival čakavske riči, koji će , nadamo se , postati tradicionalan.

Stjepan Pulišelić se  rodio 17.11.1910. godine u Škripu gdje je završio pučku školu , u Šibeniku gimnaziju. Diplomirao na zagrebačkom Pravnom fakultetu, na kojem je doktorirao 1940. Rano je kao domobranski časnik pristupio partizanskom pokretu. Odmah nakon rata postaje sveučilišni profesor, docent na Fakultetu ekonomskih znanosti , nastavnik i voditelj Visoke upravne škole u Zagrebu, te profesor na Pravnom fakultetu do umirovljenja.
Brojna su njegova djela iz područja društvenih znanosti: Klasni karakter društveni nauka, Sociološke teme , Osnove sociologije , Suvremeno društvo, Političke partije, Suvremene klase u preobražaju,Političke stranke kao faktor političkog sistema . Njegova knjiga  Osnove sociologije doživjela je brojna izdanja i godinama je bila, i još je uvijek obvezan udžbenik za studente  i kao što je rečeno „ to je najcjelovitija knjiga po količini informacija u mišljenjima o općim teorijskim rješenjima, koja su bila historijski značajna i još su uvijek aktualna za razvoj znanosti u društvu“.
Ono po čemu je barba Štefe ostao u srcima Bračana, a i ne samo Bračana, je njegova čakavska poezija.  Izdao je 14 knjiga čakavske poezije i proze. Prvu i najomiljeniju  „ Glos  sa škrop“ objavio je 1973. Danas znamo da je taj „glos nastajao dugo  u tišini pjesnikova sr ca u kutku zavičaja u njemu, da ga je Štefe Pulišelić dugo nosio kao što školjka bisernica nosi svoj biser.... progovorio je iz stoljećima naslagana života , iz dubine najhumanijih prostora. Ova nepredvidiva i neponovljiva poezija , stoji kao bračka škrapa i istina „ ( Radovan Vidović).
Slijedeće Pulišelićeve zbirke : Tujo štivala, Kripno zemja , Litnjo mišoncija jazikov, Odića mojega krša, moje beštije, Krisi na pliši,Krtol fruta raznolika, Batude od besid , Broške kartuline, Jošće živi čakavsko besida , Žilje korova, Stepenice uz ponor, Dani pakla.
„...Pulišelićeve pjesme  svježi su dah iz bračkih prodola, bračkih mjesta i duše bračkog čovjeka, nisu samo ljepota jednog starog jezika nego i otkriće bića što se borilo i izdržalo na svome otoku svojim trudom i svojom duhovitošću, svojim espritom, svojim temperamntom, postojanošću  svojstvenom etnosu izdržljivog puka“ (Šime Vučetić)
„ Zapljusnuti i pomalo ošamućeni tematskim i jezičnim bogatstvomkao prvim snažnim valovima , trebat će vremena da se dojmovi srede...“ (Mijo Lončarić)
„ Za jezik ove zbirke treba reći da je njezin autor pouzdan znalac svoga  zavičajnog govora , a po nekoliko svojih pjesama  - antologijski čakavski pjesnik. Zbog toga se iskreno radujemo bračkim stihovima Stjepana Pulišelića ne samo kao visokom literarnom dometu, nego i kao jezičnom dokumentu koji je uhvatio ovaj dijalekt u sudaru naglih promjena  koje ga rastaču ovdje u rezervatu jedre arhaične  čakavštine , ali mu duh ne mogu uništiti“ ( Petar Šimunović)

JO SAN BROČANIN I VOLIN BROČ