U Supetru je povodom kupnje bracere „Roditelj“ koja je sada u supetarskom portu i krštenja bracere „Gospa od mora“ otvorena izložba tehničkih crteža hrvatskih drvenih jedrenjaka Velimira Salamona „Terce jadranskih brodica“ koja možete pogledati do 10.svibnja u prostorima knjižnice u Supetru.



U POTRAZI ZA IZGUBLJENIM BRODOM
Salamonova fascinacija brodom kao čudesnom ljudskom građevinom uronjenom u dinamične elemente vode i zraka, rezultirala je njegovom cjeloživotnom posvećenošću fenomenu tradicionalne drvene barke Jadrana. Ta njegova strast, mada kontrolirana strogom metodološkom istraživačkom disciplinom, rušila je često granice među disciplinama te je inžinjer i doktor znanosti postajao fenomenolog, dakle filozof, ali i pjesnik broda. Njegovo je djelo najbolji primjer ostvarenja drevne ideje grčke filozofije o povezanosti tehne i poisesis.
Salamonovi crteži jadranskih barki najsustavniji su i najtemeljitiji prikaz morfologije tradicionalne barke u ovoj zemlji. Salamon do tih spoznaja nije dolazio kabinetskim radom, već i istraživanjem na terenu od Rovinja do Dubrovnika, ali i diljem Mediterana od Lisabona i Barcelone do Bresta u potrazi za izgubljenim brodom. Salamonova izložba crteža jadranskih barki nije samo nacionalni kulturni događaj. Ona je, prije svega, nacionalni memento za spas maritimne kulturne baštine Hrvatske.

Joško Božanić


Vrsni poznavatelj hrvatske tradicijske brodogradnje u Tehničkom muzeju otvorio je izložbu posvećenu brodicama sazdanima na snazi magičnog broja tri.
U zagrebačkom Tehničkom muzeju 12. siječnja otvorena je izložba Terce jadranskih brodica.,  koja je prebačena u Supetar i možete je pogledati do 10. svibnja.
Autor je Velimir Salamon i izložba obuhvaća sedamdesetak crteža općih planova tradicijskih, a danas nestalih jadranskih brodica na jedra i vesla. Crteži su, zbog popularnosti komunikacije, nacrtani na tzv. vodnoj liniji. Prva je grupa crteža bracere, potom rovinjskih, dubrovačkih, neretvanskih i ostalih jadranskih barki te skupina crteža gajete falkuše i ostalih brodova. Svi su crteži napravljeni u skladu sa zakonitostima nacrtne geometrije i tehničkog crtanja, ali i prema tradicionalnoj komunikaciji, tj. uvedena je, svojedobno izbačena, komunikacija bojom, koja dodaje crtežu novu dimenziju.

Naslov izložbe odabran je stoga što upravo broj tri, odnosno terca, obilježava cjelokupnu ljudsku, a napose pomorsku kulturu. Tako npr. ne samo da su proporcije trupa broda, njegova dužina, širina i visina u trećinama nego je i jarbol obično smješten na upravo jednoj trećini dužine broda od pramca, a kosnik je tradicionalno jednom trećinom unutar broda baš kao i veslo. Jedro se skraćuje upravo za jednu trećinu svoje površine kraticama koje se nazivaju rukom tercaruola, odnosno, na jeziku pomoraca zvanom lingua franca, mano di tercaruoli. Na krmama brodova uvijek su bila upravo tri svjetla simbolizirajući vjeru, nadu i milosrđe.

Velimir Salamon, rodio se u Zagrebu 1945. godine. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Baveći se tradicijom strojarskog i brodograđevnog identiteta svog naroda, održao je brojna predavanja i objavio znanstvene, stručne i popularne članke i knjige, održao brojne seminare i radionice te izlagao diljem zemlje i inozemstva. Projektirao je komišku gajetu falkušu, prvu repliku tradicijskog broda, koja je predstavila pomorsko naslijeđe hrvatskog naroda na Svjetskoj izložbi u Lisabonu, a potom i u Veneciji i Brestu. Radio je na rovinjskoj brodograđevnoj tradiciji, na krčkoj i malološinjskoj pasari, neretvanskoj trupi i lađi, na betinskoj i mljetskoj gajeti i dubrovačkom galijunu te na projektu Baby Boat za predstavljanje pomorskog naslijeđa djeci. Rekonstruirao je i tradicijsku hrvatsku braceru Gospa od Mora, a trenutačno radi na znanstvenom projektu rekonstrukcije omiškog gusarskog broda.
Za svoje djelovanje nagrađen visokim priznanjem, državnom nagradom Faust Vrančić.