Pogledajte prezentaciju o počecima bračkih čitaonica prof. dr.Josip Vrandečić-a...

Krajem 19. stoljeća, narodnjaci razočarani ishodom pokrajinskih izbora i iznevjereni obećanjima o ujedinjenju inicijativom odozgo.
Slijedi dugotrajna borba za ujedinjenje, ishod ovisi o buđenju i razvijanju hrvatske nacionalne svijesti kod lokalnog pučanstva i njegovom sudjelovanju u javnom i političkom životu.
Sredstva političke mobilizacije: stranačke novine i čitaonice. Povod osnivanju čitaonica: Izbacivanje lista „Il Nazionale“, iz casina i gabinetta  1862. godine - narodnjaci osnivaju zasebna društva.
"Austrijski zakon o udruženjima" iz  1852. godine omogućio javno djelovanje kulturno-zabavnih, apolitičnih društva - stvarna djelatnost čitaonica prelazila okvir odobrenih statuta.
Čitaonice - mjesta okupljanja prvaka Narodne stranke, mobilizacijska stranačka sjedišta, mjesta osmišljavanja političke strategije. Pripadnici stranačke elite, često nevični hrvatskom govoru, čitanjem knjiga i novina usvajali hrvatski standardizirani govor i promicali pismenost među pukom.
Prva generacija dalmatinskih čitaonica: Dobrota 1862, Split i Zadar 1863, Dubrovnik, 1863, Šibenik, Obrovac 1866, Trogir 1867, Jelsa 1868 godine.
Borba za jezik otvorena 1866. godine serijom zakona koji su išli za ravnopravnošću hrvatskog jezika u javnom životu: u općinskom vijeću i školama – uporaba zavisila od odluke pojedinih općina.
(1869. godine, nastava u više od 200 škola na hrvatskom, u 26, uglavnom u Zadru, Trogiru i Splitu na talijanskom, u pedesetak škola na oba nastavna jezika).

• Narodna je stranka prihvatila romantičnu definiciju nacije - jedan jezik, jedan narod - nacija predstavljala prirodnu zajednicu istog jezika.

• Jezična granica davala najširi teritorijalni koncept nacije i odgovarala političkim tendencijama narodnjačke inteligencije koja je obuhvaćala i srpski narod u Trojednici.

• Prva čitaonica na Braču osnovana u Pučišćima u rujnu 1868. godine.

• 8. lipnja 1874., Sutivan, Narodna kavana k zastavi Slave”

• U Nerežišćima, 13. srpnja 1874. godine otvoreno „Narodno nerežiško društvo“.

• Dana 11. srpnja 1874. godine otvoreno “Milnarsko narodno posijelo”.

• Mreža pjevačkih i sportskih društava nastalih u sklopu čitaonica omogućila je na prijelazu stoljeća održavanje godišnjih ili povremenih pjevačkih festivala i gimnastičkih natjecanja.

• Dana 22. srpnja 1888. godine osnovano je društvo “Postirski sklad”. Prigodom osnutka pučanstva je klicalo utemeljiteljima, predsjedniku društva Jakovu Antičevu i tajniku Hranuelliju.

• "Prazničko društvo" svečano otvoreno 19. kolovoza 1888. godine s ciljem „učenja hrvatskog jezika i povijesti uz poljodjelstvo“.

• Godine 1894. u Povljima je utemeljeno društvo „Tomislav“.

• U Sumartinu je 1897. otvorena čitaonica zaslugom pokretača župnika Ivana Kačića-Peke i Vicka Novakovića. Utemeljena u sredini koja je prednjačila svojim brodovljem, izvozom i trgovinom vina.

• U svom broju od 7. srpnja 1897. godine „Il Dalmata“je donio vijest iz Bobovišća o pokretanju "Hrvatskog napretka".

• „Narodni list“ je najavio da će se 11. studenog 1902. godine u Ložišćima otvoriti društvo "Hrvatska pučka prosvjeta".

• Na početku stoljeća čitaonice i dalje ostaju osnovne kulturne institucije ali u političkom smislu dobivaju konkurenciju u sportskim, vjerskim i stranačkim društvima koji politički život izvode na ulicu sa svim rizicima ulične manifestacije.

• Čitaonice ostaju osnovno političko udruženje bračkih narodnjaka sve do stvaranja Kraljevine SHS 1918. godine. U međuratnom ih razdoblju istiskuju udruženja projugoslavenskih „sokolova“ i „orlova“ Katoličke akcije, koja preuzimaju glavnu ulogu u malim bračkim mjestima